Alergija

Najčešći simptomi su curenje iz nosa, kihanje, suzne oči, crvenilo i promjene na koži, otežano disanje, dijareja, povraćanje, slabost, vrtoglavica... pa čak i anafilaksija koja je opasna po život.

Tekst priredila:mr.ph. Aida Meša

Alergija je neprimjerena reakcija imunog sistema na inače neškodljivu tvar iz okoline.

Uzročnici alergija se nazivaju alergeni i mogu biti:
- Kontaktni alergeni
- Nutritivni alergeni
- Respiratorni alergeni

Mnogo je faktora koji će uticati na borbu sa alergijama, a to svakako zavisi od :
- Vrste alergija, učestalosti, dužine trajanja alergijske reakcije,
- Zdravstvenog stanja,
- Kvaliteta života...

Odgovore na mnogobrojna pitanja o alergijama možete dobiti u apotekama Violapharm.

Ne budite alergični na alergije! Dozvolite da Vam pomognemo! „ – riječi su mr.ph. Bademe Salkičević, dugogodišnjeg farmaceuta, s kojim je započela internu edukaciju uposlenika apoteke Violapharm.

Alergije postoje u različitim oblicima s obzirom na tvar (alergen) koji pokreće alergijsku reakciju. Ukoliko je alergen dospio u organizam udisanjem, dominirat će simptomi alergija koji se manifestiraju u respiratornom (disajnom) sistemu. Prilikom unosa alergena kroz probavni sistem, dominirat će reakcija probavnog sistema ili kože, a rjeđe disajnog.
Alergije se mogu javiti sezonski(tokom određenog perioda u godini) ili mogu trajati tokom čitave godine. Uzročnici mogu biti različiti, od prašine u zraku, polena, životinjske dlake, trave do alergena koji se unesu u organizam putem probavnog trakta kao što su neke vrste supstanci iz hrane.

Ako dođete u kontakt sa nečim na što ste alergični, imuni sistem će osjetiti opasnost i kao odgovor doći će do oslobađanja supstance koja se zove histamin. Oslobađanje histamina može uzrokovati niz simptoma kao što su osip na koži, glavobolja, kihanje, pojačana sekrecija iz nosa, svrbež, suzenje očiju, otečenost nosne sluznice, nauzeja, dijareja. Najozbiljnija reakcija organizma, anafilaksija, može biti kobna za život.

Sezonsku alergiju je lakše prepoznati, jer se javlja u određenim periodima godine. Najčešće su to proljetne alergije na trave, polen i na supstance koje se oslobađaju cvjetanjem. Zatim se mogu javiti i u toku ljeta, najćešće se javljaju alergije na sunčevu svjetlost.

Cjelogodišnje alergije je teže odrediti, jer se javljaju povremeno tokom čitave godine i zbog toga je uzrok teško identifikovati.

Vrste alergije

Alergija na hranu

alergija_hrana

 

Alergija kože

alergija_koza

 

Alergija na prašinu

alergija_prasina



Alergija na ubod insekta

alergija_insekti

 

Alergija na životinjske dlake

 alergija_zivotinje

 

Alergija na lijekove

alergija_lijekovi

 

Alergija na lateks

alergija_lateks

 

Alergija na plijesan

alergija_plijesan

 

Dijagnoza

Kao i kod ostalih vrsta bolesti potrebno je prvo uzeti anamnezu pacijenta. Na osnovu pomno izabranih pitanja, doktor će otkloniti sumnju da li se radi o alergiji ili nekoj drugoj bolesti.
Ukoliko postoje znaci alergije na koži, sluzokoži, bit će potreban fizikalni pregled koji obuhvata pregled stanja kože, sluzokože, eventualni znakovi zapaljenja gornjih disajnih puteva, fizikalni pregled abdomena i/ili ostalih organskih sistema.

Kožni test je najčešća metoda određivanja alergije, jer je jednostavan za primjenu, pouzdan i daje brze rezultate. Izvodi se na unutrašnjoj strani podlaktice, a ukoliko se radi o kontaktnom testu onda se izvodi na koži leđa.

Na osnovu anamneze i pozitivne kliničke slike, alergija se može potvrditi i laboratorijskom analizom. Utvrđuju se količine imunoglobulina E, povišene razine imunoglobulina E ukazuju na alergiju, dok povišene razine specifičnog imunoglobulina E ukazuju na tip alergije i definitivno postavljanje alergijske dijagnoze.

 

Podijeli na Facebook-u