Diabetes mellitus / Šećerna bolest

Prema mehanizmima nastanka razlikujemo 4 osnovne kategorije diabetesa (šećerne bolesti): tip1, tip 2, gestacijski diabetes i drugi specifični oblici diabetesa.

Kod šećerne bolesti tipa 1 postupno propadaju beta stanice gušterače koje proizvode inzulin sve do apsolutnog nedostatka inzulina. Bez inzulina koji pokreće glukozu u stanice, nivo šećera u krvi postaje prekomjerno visok i nastaje hiperglikemija. Iako je tačan uzrok diabetesa tipa 1 nepoznat, faktori koji mogu signalizirati povećani rizik uključuju: porodična historija, faktori okoline, geografsko područje (pojedine zemlje poput Finske i Švedske imaju veću stopu dijabetesa tipa 1),  te narušen imuni sistem.

Diabetes tipa 2 se javlja u 90% slučajeva. Za razliku od tipa 1, stanice proizvode inzulin ali usljed poremećaja u stanicama dolazi do otpornosti na inzulin (tzv. „inzulinske rezistencije“) i glukoza se ne može adekvatno iskoristiti. Faktori koji povećavaju rizik za razvoj prediabetesa i diabetesa tipa 2 su:težina,neaktivnost, porodična historija, rasa, starost, gestacijski dijabetes, sindrom policističkih jajnika, visok krvni pritisak (krvni pritisak preko 140/90 mm Hg je povezan sa povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2), abnormalni nivo holesterola i triglicerida. Ako imate nizak nivo lipoproteina visoke gustine ili "dobrog" holesterola, rizik od dijabetesa tipa 2 je veći. Ljudi sa visokim nivoom triglicerida imaju povećan rizik od dijabetesa tipa 2.

Gestacijski diabetes je oblik diabetesa koji se prvi put javi u trudnoći. Gestacijski diabetes je teško prepoznati i zbog toga su važni pregledi.

Specifični oblici diabetesa se javljaju kao posljedica promjena na genima, diabetes indukovan infekcijama, lijekovima, hemikalijama i dr.

Alzheimerova bolest sa danas sve češće naziva diabetesom tipa 3. U osnovi Alzheimerove bolesti je rezistencija na inzulin i na faktor rasta sličan inzulinu (IGF-1), što za posljedicu ima smanjen nivo glukoze/šećera u mozgu. Glukoza je osnovni vid energije za mozak. Kada nema glukoze ćelije doživljavaju stres, propadaju, talože se i nastaju tzv. plakovi koji su osnovna u dokazivanju prisustva Alzheimerove demencije.

Simptomi dijabetesa variraju u zavisnosti od toga koliko je šećer u krvi povišen. Neki ljudi, posebno oni sa prediabetesom ili diabetesom tipa 2, možda neće doživjeti simptome na početku. Kod diabetesa tipa 1 simptomi nastaju brzo i ozbiljnije. Neki od znakova i simptoma diabetesa su:

  •          Povećana žeđ
  •          Često mokrenje
  •          Ekstremna glad
  •          Neobjašnjivi gubitak težine
  •          Prisustvo ketona u urinu
  •          Razdražljivost
  •          Zamagljen vid
  •          Sporo zarastanje rana
  •          Česte infekcije

Komplikacije šećerne bolesti/ diabetesa

Komplikacije diabetesa se postepeno razvijaju. Što duže osoba ima nekontrolisani diabetes, veći je rizik od komplikacija. Komplikacije diabetesa mogu biti opasne po život. Moguće komplikacije uključuju:

Kardiovaskularne bolesti - Diabetes dramatično povećava rizik od različitih kardiovaskularnih problema, uključujući bolesti koronarne arterije sa bolovima u grudima (angina), srčanom udaru, suženju arterija (ateroskleroza).

Oštećenje nerava (neuropatija) – povećan nivo glukoze može „povrijediti“ zidove sitnih krvnih sudova (kapilara). Ovo može prouzrokovati peckanje, utrnutost, zapaljenje ili bol koji obično počinje na vrhovima prstiju i postepeno se širi prema gore. Oštećenje živaca vezanih za probavu može izazvati probleme sa mučninom, povraćanjem, dijarejom ili konstipacijom. Za muškarce, to može dovesti do erektilne disfunkcije.

Oštećenje bubrega (nefropatija) - bubrezi sadrže milione malih krvnih sudova koji filtriraju nečistoće iz krvi. Diabetes može oštetiti ovaj delikatni sistem filtriranja. Teška oštećenja mogu dovesti do otkazivanja bubrega ili nepovratne bolesti bubrega u završnoj fazi, što može zahtijevati dijalizu ili transplantaciju bubrega.

Oštećenje očiju (retinopatija) -dijabetes može oštetiti krvne sudove mrežnjače (dijabetičku retinopatiju), što potencijalno dovodi do sljepila. Dijabetes takođe povećava rizik od katarakte i glaukoma.

Oštećenje nerava u stopalima ili slabi protok krvi povećava rizik od različitih komplikacija stopala. Slučajne posjekotine i plikovi mogu razviti ozbiljne infekcije, koje ako se ne liječe pravovremeno mogu dovesti do amputacije. Takođe, osobe sa diabetesom podložnije su nastanku kožnih infekcija. Problemi sa sluhom su češći kod ljudi s diabetesom.

Podijeli na Facebook-u