Probiotici - zašto su toliko dobri?

Prema definiciji probiotičku kulturu čine mikroorganizmi, tzv. „dobre bakterije“ koje u organizmu čovjeka uzete u adekvatnoj količini imaju povoljne efekte na zdravlje.

Tekst pripremila mr.ph. Aida Meša

maxresdefaulta

Prva asocijacija na riječ „bakterija“ je bolest?! Uvijek ćemo prvo pomisliti da se radi o upalnom procesu praćenom visokom temperaturom, bolovima, dijarejom ili povraćanjem.  Međutim, naš organizam neke vrste bakterija brane od mnogih bolesti.

Prema definiciji probiotičku kulturu čine mikroorganizmi, tzv. „dobre bakterije“ koje u organizmu čovjeka uzete u adekvatnoj kolčini imaju povoljne efekte na zdravlje.

Kako probiotici djeluju?

Naš organizam, kao i okolina u kojoj živimo nije sterilna i ispunjena je milijardama mikroorganizama, gdje najveći broj čine bakterije. Zajednica između ljudi i mikroorganizama čini mikrobiom, a u toj zajednici postoji jasna simbioza (međusobno djelovanje) između bakterija i ostalih mikroorganizama sa čovjekom. Simbiotičko djelovanje se najbolje vidi u gastrointestinalnom traktu, gdje crijevne bakterije imaju važne zadatke u očuvanju zdravlja, najprije očuvanje imunološkog sistema u najboljem stanju.

Crijevna mikroflora se može brzo narušiti, usljed stresa, bolesti, uzimanja određenih vrsta lijekova, prekomjernom konzumacijom hrane ili alkohola. Uzimanjem probiotika vraća se ravnoteža koja je inače prisutna između „dobrih“ i „loših“ bakterija, koje se međusobno natječu za mjesta na epitelnim ćelijama sluznice crijeva. Ukoliko uzimamo probitike iz hrane ili iz suplemenata, oni neće zamijeniti naše postojeće crijevne bakterije, nego će  principom naseljavanja privremenih kolonija potaknuti organizam da stvara svoje bakterije.

Laktobacili i bifidobakterije su najviše prisutne u crijevnoj mikroflori i upućuju na zdravu mikrofloru, jer njihovom aktivnošću nastaju kratko lančane kiseline, mliječne kiseline koje povećavaju kiselost i inhibiraju rast drugih bakterija koje su nosioci bolesti, kao što su određene vrste  E. Coli, C. Difficile.

Koje vrste probiotika postoje?

U crijevnoj mikroflori se može naći preko 2 000 vrsta različitih bakterija, a najčešći sojevi koji su prisutni su laktobacili, bifidobakterije, dok probiotska vrsta Sacharomyces boulardi nije bakterija, već  vrsta kvasne gljivice, ali je u velikom broju prisutna, kao i sojevi Lactococcus i Enterococcus.

 Među najčešćim vrstama su:

  •          Lactobacillus acidophilus,
  •          Lactobacillus casei,
  •          Lactobacillus plantarum,
  •          Lactobacillus reuteri,
  •          Lactobacillus rhamnosus,
  •          Lactobacillus GG,
  •          Lactobacillus paracasei,
  •          Lactobacillus salivarium,
  •          Lactobacillus fermentum,
  •          Bifidobacterium bifidum,
  •          Bifidobacterium breve,
  •          Bifidobacterium infantis,
  •          Bifidobacterium longum.

Kako probiotici utiču na zdravlje?

Svaka vrsta povoljno djeluje na očuvanje zdravlja svog domaćina, a konzumacijom mliječnih proizvoda, sir,jogurt, kefir ili druge fermentisane hrane omogućava se adekvatan unos probiotika. Pozitivni efekti probiotika se ogledaju u liječenju proljeva, konstipacije, infekcija urinarnog trakta, vaginalne infekcije, alergije, u slučaju prevencije karcinoma i tokom liječenja karcinoma, pogotovo karcinoma debelog crijeva.

U zaustavljanju dijareje (proljeva) najbolje djeluju probiotici vrste L.acidofillus, a sem toga smanjuju i grčeve, nadutost i gasove pa su vrlo često i prvi izbor liječenja ovih simptoma kod novorođenčadi i male djece. Također, neke animalne studije ukazuju da L.acidofillus smanjuje nivo holesterola, ali je za tu potvrdu potrebno studija na ljudima.

Probiotici su veoma bitni kod osoba sa preosjetljivošću na laktozu, jer pomažu da laktozu pretvore u mliječnu kiselinu. Svim imunokomprimitovanim osobama mogu se preporučiti probiotici kao hrana za imunološki sistem.

U slučaju da je organizmu potrebna detoksikacija, u tom procesu mogu pomoći bakterije La.fermentum i B.longum, koje mogu razložiti ugljikoidrate i neutralisati otrove, a L.paracasei pomažu radu jetre. Vaginalne infekcije su često rekurente pa da bi se spriječila ponovna vaginoza mogu pomoći probiotici L.rhamnosus i L.reuteri.

Bifidobakterije imaju ulogu da apsorbuju više vitamina i minerala iz hrane, a zaslužne su za stvaranje vitamina B kompleksa i vitamina K. Sve bakterije iz roda Biffidobacterium pomažu u jačanju imunološkog sistema, B.infantis smanjuju i nadutost i rješavaju probleme sa konstipacijom.

Vrlo je važno pri uzimanju probiotika u obliku kapsula ili tableta da budu želučanootporne, jer se onda smanjuje njihova razgradnja jakom želučanom kiselinom. Pozitivni efekti se očekuju i kombinacijom probiotika sa prebiotikom, vitaminima B kompleksa, cinkom, vitaminom D3, ekstraktima biljaka kamilice, metvice, đumbira, aloe vere. Prebiotici su ugljikohidrati (oligosaharidi) koji pojačavaju rast probiotika i njihov efekat.

Zašto se probiotici koriste u toku terapije antibioticima?

Antibiotici zaustavljaju rast i razmnožavanje bakterija, ali kao neželjeni efekat smanjuju broj dobrih bakterija u crijevima. Tokom terapije antibioticima, mogući su proljevi i grčevi pa je veoma korisno uzimati i probiotike, s tim da je veoma važno provjeriti mogu li se konzumirati u istom trenutku. Preparati probiotika je najbolje uzimati dva sata prije ili poslije antibiotika. Neke vrste antibiotika  mogu smanjiti efekat probiotika, ali pravilno korištenje će Vam najbolje objasniti farmaceut pri izdavanju preparata.

Podijeli na Facebook-u