SVJETSKI DAN NEPUŠENJA

Svjetski dan nepušenja (WNTD) kojeg je potakla Svjetska zdravstvena organizacija 1987. godine, obilježava se širom svijeta svake godine 31. maja.

Svjetski dan nepušenja (WNTD) kojeg je potakla Svjetska zdravstvena organizacija 1987. godine, obilježava se širom svijeta svake godine 31. maja. Cilj obilježavanja Svjetskog dana nepušenja je podizanje društvene svijesti o štetnosti pušenja te da pojedinac razmisli što može napraviti za sebe i svoje bližnje, spriječiti bolest i podići kvalitetu života. Obilježavanjem ovog dana želi se poslati jasna poruka javnosti o opasnosti upotrebe duhana i što ljudi širom svijeta mogu učiniti kako bi zatražili svoje pravo na zdravlje, zdrav život i zaštitu budućih generacija.

Obilježavanjem ovog dana želi se povećati svijest o negativnom utjecaju duhana na zdravlje ljudi, od nastanka raka do hroničnih bolesti respiratornog sistema, te naglasiti temeljnu ulogu pluća na zdravlje i dobrobit svih ljudi.

Pušenje cigareta predstavlja tešku ovisnost s visokim ovisničkim potencijalom. Razlikuju se fizička ovisnost, koja se očituje sindromom ustezanja (apstinencijskim sindromom) kod kojeg se nakon prestanka uzimanja cigareta zbivaju neugodne tjelesne promjene i psihičku ovisnost, koja obuhvaća osjećaj zadovoljstva i želju za ponavljanjem učinka cigareta ili izbjegavanjem nezadovoljstva izazvanim njenim ne uzimanjem.

Sa svakim dimom cigarete u tijelo se unosi više od 4000 različitih hemikalija, od kojih je 3000 respiratornih iritansa, a oko 50 ih je pouzdano kancerogeno. Najpoznatiji među ovim hemikalijama je nikotin - spoj koji uzrokuje ovisnost. Iako je najizloženiji respiratorni sistem, negativan utjecaj duhanskog dima reflektira se u cijelom organizmu.

Farmakološki gledano, nikotin je prirodni alkaloid koji se nalazi u mnogim biljkama. U organizam se unosi najčešće konzumiranjem cigareta, a apsorbira se kroz plućnu cirkulaciju. Zbog svoje alkaličnosti iritira disajne puteve. U plućima se brzo prenosi iz velike površine alveola preko ćelijske membrane u cirkulaciju. Visoke koncentracije nikotina u arterijskoj krvi se postižu već za desetak sekundi i upravo taj brzi dolazak velike količine nikotina u mozak, osobito u centrima za ugodu doprinosi kapacitetu nikotina da izazove ovisnost. No, već nakon nekoliko minuta koncentracija nikotina u mozgu počinje opadati pa onda pušač pali cigaretu za cigaretom kako bi osigurao dovoljne količine nikotina.

Pušenje značajno može narušiti ljudsko zdravlje. Ovo su glavni potencijalni problemi koje redovno pušenje cigareta uzrokuje: rak pluća i bronha, iznimno povećava rizik pojave raka ždrijela i usne šupljine, oštećuje krvne žile i pogoduje pojavi ateroskleroze (suženja krvnih žila zbog stvaranja ateroma, nakupina na unutarnjoj strani stijenke krvnih žila) te tako povećava rizik pojave većine kardiovaskularnih bolesti (infarkt, moždani udar) i sudjeluje u samom mehanizmu nastanka tih bolesti. Kardiovaskularne bolesti i karcinomi vodeći su uzroci smrtnosti, obolijevanja i invaliditeta. Pušenje uzrokuje hroničnu opstruktivnu bolest pluća, pogoduje nastanku osteoporoze, impotencije i neplodnosti, pogoduje nastanku bolesti desni i zubnog karijesa, povećava rizik pojave raka bubrega, mokraćnog mjehura i maternice, oštećuje probavni sistem, uzrokuje naboranost, suhoću, promjenu boje kože i preuranjeno starenje. Smanjuje i osjet okusa i mirisa.

Pasivno pušenje također je vrlo opasno i štetno za zdravlje kao i aktivno pušenje, uzrokuje zloćudne bolesti te mnoge ozbiljne respiratorne i kardiovaskularne bolesti.

Sve ovo prethodno navedeno je posebno važno u aktualnoj situaciji jer istraživanja pokazuju da pušači imaju veći rizik od razvoja teškog oblika bolesti uslijed infekcije koronavirusom SARS-CoV-2, u usporedbi s nepušačima.

Spojevi koje sadrži cigareta također su glavni faktori rizika obolijevanja od nezaraznih bolesti, čime su osobe koje su pušači pod većim rizikom za razvoj teške bolesti u slučaju zaraze novim koronavirusom, SARS-CoV-2.

Istraživanja pokazuju kako se 12 sedmica nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi, lakše hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje se kašalj i otežano disanje te se poboljšava funkcija pluća.

Dakle, pušenje cigareta je opasno za tjelesno i mentalno zdravlje, financijski skupo i društveno neprihvatljivo.

Prestanak pušenja puno je više od gašenja zadnje cigarete i uspostavljanja apstinencije. On pretpostavlja izgradnju novih, zdravih životnih navika koje će postati sastavni elementi novog nepušačkog stila života. Bez takvih promjena  neće biti moguća stabilna i dugotrajna apstinencija. Neke od tih navika su: šetnja, tjelovježba, pijenje vode, izbjegavanje radnji koje su snažno povezane s pušenjem duhana kao npr. pijenje alkohola, zadržavanje za stolom nakon objeda, sjedanje na svoja omiljena “pušačka mjesta” i sl.

U trenutku kada ugasite cigaretu postajete nepušač. Potrudite se da vrijeme između gašenja zadnje cigarete i paljenja nove bude beskonačno dugo.

Podijeli na Facebook-u